Posebnost i zanimljivost otoka Paga su i brojni izvori pitke vode, a brojne su i vrulje u moru. Voda uglavnom na otok stiže ispod morskog dna s velebitskih padina. Na otoku se nalaze i tri slatkovodna močvarna jezera ; Veliko i Malo blato te Kolansko blato. Iako se klimatske prilike na otoku ubrajaju u mediteranske, blizina Velebita čini svoje pa tako mnogo utječe na biljni pokrov otoka tako je istočni dio otoka zbog jakih udara bure i jake posolice sasvim gol. Otok Pag kao najveće carstvo kamenjara ispresijecano dugim suhozidima na Jadranu, u kojemu raste tanka trava, nisko aromatično bilje, kadulja i smilje. Upravo to aromatično bilje je osnova u prehrani paških ovaca na kamenjaru, i ono daje poseban okus poznatom paškom siru. Također na otoku se zadržala i autohtona šikara zimzelenog karaktera, hrast medunac, crnika, alepski bor …. U kopnenom produžetku plitke Paške uvale skriva se još jedno veliko bogatstvo, ispitano i dokazano ljekovito blato.

Stanovnici otoka bave se vinogradarstvom, maslinarstvom, voćarstvom, ribarstvom, stočarstvom te poljoprivredom koja je usprkos značajnog udjela kamenjara u površini otoka stoljećima imala veliki utjecaj na život otočana a sve zahvaljujući plodnoj zemlji pjeskulji.

Obližnje naselje Šimuni s kampom i marinom u uvali Šimuni ribarsko je mjesto s vrlo dobrom turističkom perspektivom. Kamp Šimuni najveći je i najopremljeniji kamp na otoku, a cijelom svojom dužinom se nalazi uz šljunčane plaže. Marina Šimuni sa 50 vezova nalazi se na sjevernom dijelu mjesta Šimuni u zaštićenoj uvalici.
Košljun, Smokvica, Vlašići, Dinjiška i Miškovići vrlo su ugodna i mirna otočna mjesta koja su svoju budućnost zbog geografskog položaja uz more i naklone prirode usmjerila prema turizmu.

Grad Pag ima dugu i bogatu prošlost, o čemu svjedoče brojni kulturno-povijesni spomenici te bogata kulturna baština koju njegovi stanovnici s ponosom i velikom ljubavlju njeguju i čuvaju. Prenoseći s naraštaja na naraštaj ljubav prema narodnoj nošnji, tradicionalnom nakitu, čipki, Paškom tancu, izvođenju Robinje, maskiranju u karnevalu, paškom kolu te Rićavcu sprečavaju zub vremena da mu našteti.

Nošnja grada Paga jedna je od najatraktivnijih tradicijskih vrijednosti hrvatskog priobalja. Na ženskoj nošnji najprepoznatljivija je bijela„pokrivaca“ – uštirkano platno u obliku trokuta, sa rubom koji je ukrašen umetnutim i obrubljenim vezom paške čipke, a na glavi je pridržavaju tri igle. Uz prsni otvor košulje, uzdužno od vrata do struka nalazi se ukras u bodu prvotne čipke koji se naziva „paški teg“. Tradicionalan nakit je zlatna ogrlica, kolajna koja se u Pagu naziva „peružini“ , te velike naušnice ili „ročini“ koje vise u oblicima zvončića ili kruščića. Godine 2010. pod pokroviteljstvom grada Paga rekonstruiran je kaban. Taj široki ogrtač s kapuljačom dio je paške muške narodne nošnje ,a nakon rekonstrukcije prvi put su ga javnosti prezentirali članovi Klape Sol na Paškom zimskom karnevalu. Bijelo zlato kojim se osim Paga ne može podičit niti jedan jadranski otok je nadaleko poznata i cijenjena paška čipka čiji su se način izrade i uzorci sačuvali zahvaljujući usmenoj predaji i praktičnom radu. Danas nema obitelji u Pagu koja ne čuva uokvirenu čipku na zidu svoje kuće i ponosno ju pokazuje svima koje srdačno prime u svoj dom a istovremeno ju ljubomorno paze kako bi ju sačuvali i ostavili u nasljeđe svojoj djeci i unucima.

Kao povijesno- kulturno najzanimljivije mjesto otoka Paga,nakon burne i duge povijesti pune brojnih uspona i padova grad Pag je uspio sačuvat od propadanja mnoge znamenitosti.

U zadnje vrijeme sve više se radi na uređenju Starog grada te okoliša oko njega; sa željom da mu se povrati stari sjaj. U doba vladavine Bele IV. ovaj grad je imao status slobodnog kraljevskog grada; a ondje još stoji romanička crkva Marijina Uznesenja koja se u povijesti prvi put spominje 1192.godine. Uz nju se nalaze ostaci kasnije sagrađenog franjevačkog samostana u čijem središtu klaustra i danas stoji gusterna uz koju je povezana legenda o čudesnoj pojavi vode u vrijeme suše. U novi planski osmišljen i sagrađen renesansni grad stanovništvo se preselilo u 15. st. Prvotno je novi grad bio opasan visokim kamenim bedemina sa obrambenim kulama. Danas, kao živi spomenik porušenih bedema svjedoči Kula Skrivanat, te sjeverni dio gradske jezgre gdje se i danas može vidjeti ostatak gradskog bedema. Također, današnja zgrada gradske uprave je preuređena topovska kula, nekadašnja kula Kamerlengo. Na trgu gdje se presijecaju glavne ulice nalazi se Zborna Crkva Marijinog Uznesenja te Knežev dvor. Dok se Benediktinski samostan, s istoimenom crkvom u kojoj se nalazi vrijedna kapela Sv. Nikole, smjestio uz zapadni dio gradskih zidina, crkva Sv. Jurja zaštitnika grada uz sjeverna vrata a crkva Sv. Frane blizu istočnih vrata.

Pag je i grad mnogih palača na čijim portalima se i danas ,mogu prepoznat grbovi uglednih paških obitelji.